U Jugoslaviji se montirani i sklapani automobili čak devet različitih proizvođača, a ukupno jedanaest marki se smatralo domaćim proizvodom, što sklapanjem, što po principu reciprociteta izvezenih delova i uvezenih automobila. Danas je malo poznato da se u slovenačkom Tomosu u Kopru sklapao Sitroenov “spaček”, ali i “DS”, odnosno “ajkula”. Od kako su se 1964. udružili Sitroen i Tomos, nastaje Cimos pod čijim krovom su sklapani “ami”, “dijana”, “GS”, “AX”, “BW”, “CX”, “viza” kao i teretne varijante “spačeka” i “dijane”. Takođe slovenački IMV je od 1967. sklapao Ostinove (Austin) modele kao što su “1300”, “ostin maksi 1500” i “maksi 1750”, ali
Tag "buba"

Folksvagenu treba skinuti kapu na vidovitosti i hrabrosti, pošto je upravo ova kompanija u drugoj polovini devedesetih godina započela trend lansiranja modernih automobila koji likom i imenom podsećaju na neki od slavnih modela iz prošlosti. Nova “buba” prvi put je predstavljena davne 1998. godine i vrlo uspešno se prodavala sve do kraja prošle godine, kada je svetla pozornice ugledala druga generacija nove “bube”. Verovatno zbog toga što je bila rodonačelnik klase, prva generacja nove “bube” nije maksimalno detaljima i proporcijama podsećala na svog slavnog pretka, kao što su kasnije učinile druge firme u ovoj “retro” kategoriji automobila. Međutim, Folksvagen je

Industrijalizacija Bosne i Hercegovine po završetku drugog svetskog rata pojačana je ambicijama za razvoj auto-industrije. Već 1953. godine preduzeće FAMOS (Fabrika motora Sarajevo) kupila je licencu za proizvodnju motora od švajcarskog Zaurera (Saurer) koji su uz određene modifikacije ugrađivani u FAP kamione, takođe bazirani na modelima ovog proizvođača. Saradnja FAMOS-a sa Mercedes-Bencom počinje 1973. godine, kao i proizvodnja najsavremenijih motora ovog proizvođača. Preduzeće Pretis (Preduzeće Tito Sarajevo) je kao dopunu svom proizvodnom programu vezanom za namensku industriju započelo sklapanje nemačkog “NSU princa” 1963. godine. U to vreme, “princ” je bio ekvivalent današnjem “audiju TT”, što je dovoljno za shvatanje važnosti

Bazirana je na aktuelnoj “bubi” od koje se pre svega razlikuje po ofroud izgledu. Karoserija je povišena za 50 mm a postavljeni su i točkovi prečnika 19 inča. Tu je i jedan retro detalj po ugledu na stare “bube” koje su često pozadi imale nosače za prtljag. U ovom slučaju na “bubu” su postavljeni nosači za skije. Da je ovo u suštini samo našminkana standardna “buba” sa nešto višim odstojanjem od tla govori i motor koji se inače ugrađuje u ovaj auto – 2,0 TSI turbo-benzinac ima 210 “konja”. Menjač je čuveni DSG sa šest brzina a snaga se standardno
Ove godine sam kupio novu Mazdu 3 sa 186ks i automatskim menjacem. Prodavac me je [...]