Letnje olimpijske igre 2024. godine u Parizu trenutno su u centru pažnje. Dovoljan razlog da vam predstavimo automobil čije ime zapravo potiče od tog sportskog događaja: Opel Olympia. On je posle Drugog svetskog rata postavio temelj za ponovno uspostavljanje proizvodnje ove nemačke marke. Između 1967. i 1970. godine, ime je krasilo luksuzni Opel Kadett.
Prvi Opel Olympia
Opel Olympia je 1935. godine bio prvo nemačko vozilo u masovnoj proizvodnji koje je imalo samonoseću čeličnu karoseriju, što je zahvaljujući smanjenoj težini omogućilo poboljšane performanse u vožnji i manju potrošnju goriva. Istovremeno, ova konstrukcija modernog sigurnosnog karoserijskog sistema utrla je put za masovnu proizvodnju. Kao naslednik modela Opel 1.3 Liter, koji je ostao u Opelovom programu do oktobra 1935. godine, dobio je ime po Olimpijskim igrama 1936. godine u Berlinu i Garmiš-Partenkirhenu.
Olympia je predstavljen već u februaru 1935. godine na 25. Međunarodnoj automobilskoj i motociklističkoj izložbi (IAMA, preteči IAA) u Berlinu i iste godine je bio dostupan po ceni od 2.500 rajhsmaraka.
Zbog samonoseće čelične karoserije, automobil je bio 14 procenata lakši od Opelovog modela 1.3 Liter, koji je konstruisan na uobičajenoj čeličnoj šasiji: 835 kg umesto 970 kg. Samonoseća konstrukcija omogućila je novu i do danas uobičajenu metodu proizvodnje: karoserija i agregati (motor, menjač, osovine) sastavljaju se na traci uz pomoć hidrauličnih stolova, čime dolazi do takozvanog „venčanja“, odnono spajanja sa karoserijom. Godine 1936. marka sa simbolom munje u Riselshajmu ima najveću fabriku za presovanje karoserija u Evropi.
Olympia je bila dostupna kao kabriolet-limuzina ili kao dvovratna limuzina. Dolazila je sa dva različita redna četvorocilindrična motora hlađena vodom: do 1937. godine sa bočnim ventilom prethodnog modela Opel 1.3 Liter sa 24 KS (17,7 kW), kasnije 29,5 KS (22 kW) pri 3600/min; od kraja 1937. godine sa novorazvijenim 1.5-litarskim motorom sa OHV upravljanjem ventilima (“viseći ventili”), radilicom sa četiri ležaja i 37 KS (27 kW) snage. Do 1964. godine ova konstrukcija, osim četvorocilindričnih motora Kadetta, predstavlja osnovu za sve Opelove četvorocilindrične i šestocilindrične motore.
Do oktobra 1940. godine, kada je prema naređenju Rajhsove vlade Opel morao da obustavi proizvodnju civilnih vozila, proizvedeno je 168.875 automobila Olympia. Nakon završetka Drugog svetskog rata, proizvodnja prepravljenog modela je ponovo pokrenuta.
U kasnu jesen 1947. godine, sa proizvodnih traka u Riselshajmu silazi prvi serijski automobil nakon obnove fabrike – Opel Olympia. Model iz 1947. godine se razlikuje od svog prethodnika po poboljšanoj prednjoj osovini sa dvostrukim ramenima i nešto manjem međuosovinskom rastojanju.
Osovina i upravljanje dvo-vratnog modela sada potiču od modela Opel Kapitän. Ovaj koncept ubrzava proizvodnju automobila u Riselshajmu. Već godinu dana kasnije, veći, četvorovratni Opel Kapitän ulazi u serijsku proizvodnju. Ubrzo, 8. juna 1949. godine, Opelovi rukovodioci prijavljuju završetak 100.000-tog primerka modela Olympia sa 1.5-litarskim motorom. Već 1950. godine, pored limuzine, Opel Olympia je dostupna i kao brzi dostavni automobil iz fabrike.
Olympia Rekord od 1953. godine
Prvi potpuno novokonstruisani Opel posle rata nosi ime Olympia Rekord. Sa pontonskom karoserijom i hromiranim “ajkulastim” prednjim delom, ovaj novi model 1953. godine donosi novo doba. Dizajn citira stil velikih američkih limuzina – savršen za nadolazeće privredno čudo. Oni koji su uspešni žele to ponovo da pokažu.
Po prvi put, pored zatvorenog dostavnog vozila, i karavanska verzija pod imenom Caravan dolazi iz fabrike. “Idealno vozilo koje harmonizuje lepotu i praktičnost – radnim danima za isporuke klijentima, a vikendom za prijatnu rekreaciju”, kako je rečeno u tadašnjoj Opelovoj reklami. Na ovaj način, nemački proizvođač prvi put kombinuje prednosti udobne limuzine i praktičnih kapaciteta dostavnog vozila u jednom vozilu namenjenom masovnoj proizvodnji.
Olympia kao luksuzni Kadett
Do 1962. godine Opel koristi ime Olympia kao dodatak uz model Rekord. Nakon toga, dolazi do pauze. Sve dok se nakon nekoliko godina ne shvati da se jaz između Kadetta i Rekorda sve više povećava. Brzo se donosi odluka da se razvijajući Kadett C preimenuje u Ascona. Međutim, pre nego što se ovaj model pojavi na tržištu 1970. godine, unapređeni Kadett B treba da popuni prazninu.
Unutar Opelove palete, Olympia A dolazi na tržište u avgustu 1967. godine kao luksuzni dodatak nižoj srednjoj klasi. Automobil dobija hromiranu rešetku hladnjaka sa dodatnim ukrasima koji se protežu oko ivica, kao i luksuzniju unutrašnjost bez vidljivog lima, što je bilo karakteristično za jednostavne Kadett modele.
Olympia A, duga 4,18 metara, dostupna je u tri nove karoserijske varijante: dvovratne i četvorovratne limuzine imaju koso zadnje staklo, što, međutim, nema praktičnu svrhu jer je poklopac prtljažnika mali. U poređenju sa dosadašnjim Kadett limuzinama, vidljivost se čak pogoršava, a prtljažni prostor se smanjuje sa 337 na 315 litara.
Dalje, tu je i redizajnirano coupe vozilo (interno: “Coupé F”). Ove karoserije sada dobijaju i Kadett B LS i Rallye-Kadett. Od 1971. godine, “Coupé F” se koristi za sve preostale Kadett modele. Zanimljivo je da, za razliku od Kadett B, Olympia A nikada ne dobija klasičan zadnji deo.
Takođe, tehnički napredak koji je došao sa Olympia A (sigurnosni stub volana, zadnja osovina sa spiralnim oprugama), direktno je preuzet za Kadett B. U julu 1970. godine završava se proizvodnja Olympia A. Model, sa 80.697 proizvedenih primeraka, nije bio poseban prodajni uspeh, jer se premalo razlikovao od jeftinijeg Opel Kadett B, ali je razlika u ceni bila veća od 700 maraka.
