Kompanija Šel, jedan od najvećih distributera naftnih prerađevina na svetu, sprovela je nedavno istraživanje u vezi stalnih špekulacija i nagađanja o održivosti transporta u obliku koji danas poznajemo, baziranog na nafti. Rezultat ovog istraživanja je izveštaj u kome je na 46 stranica detaljno razrađen scenario za budućnost. “Smrt” automobila sa konvencionalnim motorima, onakvih kakve danas poznajemo, prema Šelu će se dogoditi tek 2070. godine.
[ot-caption title=”Posle fosilnog goriva stiže vodonik” url=”http://www.magazinauto.com/wp-content/uploads/2014/02/P0031209-e1392117935758.jpg”]
Gradeći strategiju za iduće razdoblje, istraživači su se pretežno bavili izračunavanjem datuma, kada bi transport mogao ostati bez benzinskih i dizel motora, odnosno čime bi se oni i kako zamenili. Ako je verovati Šelu, zamena se nazire u pogonu na vodonik. Čak će, prema njihovim navodima, prevoz putnika u javnom saobraćaju i transport teškog tereta, u budućnost biti obavljan uz vodonik – gorivo budućnosti!
[ot-caption title=”I Tojota razvija auto na vodonik” url=”http://www.magazinauto.com/wp-content/uploads/2014/02/FCV-R_EXT_05_GMS_2012__mid.jpg”]
Tojota je već “zakoračila” u takvu budućnost. Na sajmu automobila u Tokiju, u novembru prošle godine, Tojota je predstavila koncept “FCV”. Prednosti ovog vozila, koje u potpunosti koristi pogon na vodonik, jeste nulta emisija štetnih gasova bez smanjivanja maksimalnog radijusa automobila s jednim punjenjem rezervoara. No, upravo to poslednje, punjenje rezervoara, trenutno je i najveći problem ove tehnologije – infrastruktura.
[ot-caption title=”Goriva ćelija je relativno jednostavna” url=”http://www.magazinauto.com/wp-content/uploads/2014/02/2013_Tokyo_FCV_301__mid.jpg”]
Šelova analiza primećuje još nešto, mnogo važnije za samu naftnu kompaniju. Godina u kojoj će “odumreti” i poslednji konvencionalni automobili je daleko, a do te 2070. godine, potražnja za gorivom kakvim ga mi poznajemo, konstantno će rasti. Redukovanje porasta zahteva za putovanja, uz poboljšanu efikasnost automobila, prirodni gas, hibridna i električna vozila, nastaće tek nakon vrhunca u potražnji za naftnim derivatima, što se predviđa za 2035. godinu.
[ot-caption title=”Najveći problem je skladištenje vodonika” url=”http://www.magazinauto.com/wp-content/uploads/2014/02/P0027938-e1392117978685.jpg”]
Podsećenja radi, slične analize rađene pre četvrt veka, predviđale su totalno iscrpljivanje nafte kao energenta do 2020. godine. No, u međuvremenu se dogodilo mnogo toga, što očito nije bilo predviđano ondašnjom analizom, od globalne recesije, koja je tražnju za naftom u nekim periodima čak smanjivala (umesto predviđanog konstantnog rasta potražnje), preko razvoja tehnologije za proizvodnju nafte iz uljanih škriljaca, do otkrivanja novih nalazišta i ovladavanja tehnologijom za crpljenje nafte sa velikih dubina. Potonje je, dakako, znatno podiglo cenu nafte, ali je odložilo kraj “ere naftne civilizacije” za najmanje pola veka.
[ot-caption title=”Vodonični automobili se uveliko voze” url=”http://www.magazinauto.com/wp-content/uploads/2014/02/P0046173.jpg”]
Otuda i narečenu analizu Šela treba prihvatiti sa rezervom, bez obzira na sve relevantne parametre koji se u njoj iznose, od procena globalne potrošnje, brzine rasta potražnje, do procena svetskih rezervi i mogućih neotkrivenih nalazišta. U krajnjoj liniji, samo jedan podcenjeni ili previđeni faktor, kao što je, recimo, neki novi veliki ili barem veći regionalni rat, mogao bi sve analize da učini besmislenim.